Retinoidi i estetski tretmani: vodič za tretinoin, hijaluronske filere i biološke procedure
Kako pravilno koristiti retinoide, tretinoin i adapalen, zašto dolazi do perutanja i kada uključiti botoks, hijaluronske filere, PRP tretman, mezoterapiju lica i druge savremene estetske procedure.
Retinoidi i estetska medicina: kako se pravilno priprema koža i kada se uključuju profesionalni tretmani
Retinoidi su decenijama osnova dermatoloških protokola za akne, nepravilnu pigmentaciju, proširene pore i fotostarenje. U praksi se najčešće pominju tretinoin, adapalen, retinol i retinaldehid, a zajedničko im je to što ubrzavaju obnovu ćelija, potpomažu ljuštenje površinskog sloja kože i vremenom podstiču stvaranje kolagena. Iskustva korisnika pokazuju da početak može biti obeležen blagim crvenilom, perutanjem, zatezanjem i prolaznim izbacivanjem sitnih bubuljica, ali da se uz strpljenje i pravilnu negu najčešće dolazi do glatkog, svežijeg i ujednačenijeg tena.
Iako su retinoidi sami po sebi moćni, oni nisu rešenje za svaku estetsku tegobu. Duboke statičke bore, izražen gubitak volumena, opušteno tkivo, ožiljci, fleke i starenje šaka često zahtevaju dodatne procedure koje se izvode u kontrolisanim uslovima. Tu se otvara prostor za biološke tretmane, hijaluronske filere, botoks, PRP tretman, mezoterapiju lica, stimulatore kolagena, egzozome za lice i druge metode o kojima će biti reči u ovom vodiču.
Cilj ovog teksta nije da zameni lekarski savet, već da razjasni kako se retinoide koristi bezbedno, zašto dolazi do reakcija o kojima korisnici često izveštavaju i kako se oni uklapaju u savremeni plan estetske nege. Kada se retinoide razume, mnogo je lakše izbeći greške poput prejakih koncentracija, nepravilnog nanošenja, preskakanja zaštite od sunca ili kombinovanja sa agresivnim pilingzima u pogrešnom trenutku.
Retinoidi nisu svi isti: od retinola do tretinoina
Pre nego što se uđe u svet profesionalnih tretmana, važno je razumeti osnovnu podelu retinoida. Najblaži oblici su retinol i retinaldehid, koji se nalaze u kozmetičkim proizvodima i koji se u koži postepeno konvertuju do aktivnog oblika. Retinol se prvo pretvara u retinaldehid, a zatim u retinoinsku kiselinu. Što je više koraka potrebno do aktivne forme, to je dejstvo obično blaže, ali i sporije.
Tretinoin je već aktivni oblik retinoinske kiseline i zato deluje brže i jače. U apotekarskim magistralnim pripravcima često se može naći u koncentracijama od 0,01 do 0,1 posto, u obliku kreme ili gela. Adapalen je sintetski retinoid treće generacije, stabilan je i kod mnogih ljudi izaziva manje iritacije nego tretinoin, mada i on može izazvati perutanje i suvoću. Tazaroten je još snažniji i najčešće se koristi u specifičnim dermatološkim stanjima.
Zbog tih razlika, ne treba poistovetiti proizvod sa slabim procentom retinola i medicinsku kremu na bazi tretinoina. Ono što se u slobodnoj prodaji čini bezazlenim može biti izuzetno korisno za početnike, ali se ne može porediti sa rezultatima i nuspojavama tretinoina. Zato je važno da se koncentracija bira postepeno i da se uvek prati reakcija kože.
Mnogi korisnici počinju sa niskom koncentracijom, na primer 0,01 ili 0,025 posto, pa tek posle nekoliko meseci prelaze na 0,05 ili 0,1 posto. Takav pristup omogućava koži da se adaptira i smanjuje rizik od jakog crvenila, osećaja pečenja i upadljivog ljuštenja. Posebno je važno da se preparat ne nanosi na vlažnu kožu jer to pojačava prodiranje i iritaciju.
Zašto koža u početku izgleda gore: perutanje, izbacivanje i adaptacija
Gotovo svako ko je koristio tretinoin ili adapalen opisao je period u kojem lice izgleda lošije nego pre terapije. Sitne bele bubuljice, upaljene tačke, crvenilo, perutanje oko nosa, brade i usana, pa čak i osećaj da je koža opečena, spadaju u očekivane prolazne reakcije. To se dešava jer retinoidi ubrzavaju izbacivanje sadržaja iz zapušenih pora na površinu i ubrzavaju smenu površinskog sloja.
Taj proces se često naziva retinizacija i ne znači da proizvod ne odgovara. Naprotiv, kod većine osoba posle nekoliko nedelja ili meseci dolazi do smirivanja, a koža postaje glatkija, pore manje uočljive, a ten svetliji. U iskustvima se često pominje da je najjače ljuštenje trajalo nekoliko nedelja, a da su sitni potkožni mitiseri na bradi izašli, isperutali se i nestali bez traga.
Ipak, postoje i osobe čija koža izrazito burno reaguje. Ako se javi jako peckanje, otok, pukotine, plikovi ili bol, to nije znak da treba povećati količinu preparata, već signal da se napravi pauza, pojača hidratacija i obavezno konsultuje lekar. Takođe, opekotine od sunca tokom korišćenja retinoida nisu retke, jer je koža zbog ubrzane obnove znatno osetljivija.
Depilacija voskom, grubi mehanički pilinzi, upotreba jakih kiselina i agresivno trljanje peškirom mogu dodatno oštetiti barijeru. Mnogi su primetili da se posle depilacije nausnica u toku retinoidne terapije javilo crvenilo nalik na opekotinu. Zato se savetuje da se takve intervencije planiraju tek kada se koža stabilizuje ili da se pre depilacije napravi pauza od retinoida.
Pravilna upotreba retinoida: manje je često više
Osnovno pravilo koje se u iskustvima korisnika najčešće ponavlja jeste primena male količine. Za celo lice dovoljna je količina veličine zrna graška. Veća količina ne daje brže rezultate, već samo povećava iritaciju. Preparat se raspoređuje u tankom sloju, izbegavajući regiju oko očiju, uglove nosa, usta i eventualno iritirane predele.
Lice treba prethodno oprati blagim sredstvom za čišćenje i sačekati najmanje dvadeset do trideset minuta da se potpuno osuši. Nanošenje retinoida na vlažnu kožu povećava prodiranje i može izazvati jako crvenilo. Posle nanošenja, u zavisnosti od saveta lekara, može se sačekati još sat vremena i potom naneti hidratantna krema.
Ujutru je neophodna zaštita od sunca, čak i zimi i kada je nebo oblačno. Retinoidi čine kožu fotoosetljivijom, pa se preporučuje krema sa zaštitnim faktorom najmanje 30, a po mogućstvu 50. Hidratacija tokom dana je takođe važna, naročito u fazi perutanja. Pantenol, kremovi za osetljivu kožu i umirujući serumi mogu pomoći u regeneraciji.
Ono što treba izbegavati jesu mehanički pilinzi, grube maramice, voćne kiseline, benzoil peroksid i drugi iritansi u istoj fazi, osim ako lekar drugačije ne kaže. Takođe, pojedini sastojci mogu međusobno poništiti dejstvo ili pojačati iritaciju. Zato je uvođenje novih proizvoda najbolje raditi postepeno, jedan po jedan.
Kada retinoidi nisu dovoljni: prelazak na profesionalnu estetsku negu
Posle više meseci korišćenja retinoida, mnogi korisnici primete da su akne pod kontrolom, pore čistije, a površinski ten ujednačeniji. Međutim, duboke bore, gubitak volumena, opuštena koža, fleke, ožiljci i znaci starenja na šakama često ostaju. Tada se prirodno nameće pitanje kako dalje i šta se može bezbedno kombinovati sa retinoidima.
U takvim situacijama se obično uključuje privatna klinika za plastičnu hirurgiju ili ustanova koja se bavi estetskom medicinom. U svakoj ozbiljnoj privatnoj klinici za plastičnu hirurgiju lekari najpre rade analizu kože, procenjuju stepen fotostarenja, gubitak volumena i prisustvo aktivnih promena. Na osnovu toga se pravi individualni plan koji može obuhvatati injekcione, laserske, kombinovane i regenerativne procedure.
Nekada je dovoljno samo nastaviti sa retinoiderima i dodati ciljane tretmane, a nekada je potrebno privremeno prekinuti kremu kako bi se koža pripremila za lasersku ili hemijsku intervenciju. Pravovremena procena u privatnoj klinici za plastičnu hirurgiju pomaže da se nuspojave svedu na najmanju moguću meru i da se napravi redosled koji ima smisla.
Posebno je važno ne mešati retinoide i ablativne zahvate bez prethodne pauze. Ukoliko se radi neki oblik laserskog resurfacinga, hemijskog pilinga ili intenzivnog mikroneedlinga, lekar će obično reći da se retinoidi izostave nekoliko dana pre i posle zahvata. Time se smanjuje rizik od hiperpigmentacije i usporenog zarastanja.
Hijaluronski fileri, botoks i korekcija bora
Kada je reč o korekciji bora i popunjavanju bora, danas su među najtraženijim rešenjima hijaluronski fileri. Oni se koriste za nadoknadu volumena, popunjavanje nazolabijalnih bora, podizanje jagodica, oblikovanje usana i osvežavanje podočnjaka. U zavisnosti od zone i dubine, bira se odgovarajuća gustina hijaluronskog filera, a rezultat je obično vidljiv odmah.
Prednost hijaluronskih filera je što je hijaluron prirodna komponenta kože i što se postupak izvodi ambulantno, uz kratak oporavak. Posle aplikacije hijaluronskim filerima mogu se javiti blagi otok, crvenilo i osetljivost, ali ti znaci obično prolaze za nekoliko dana. Mnogi pacijenti kombinuju hijaluronski filer sa drugim procedurama kako bi se postigla harmoničnija slika lica.
Za mimičke bore, kao što su one na čelu, između obrva i oko očiju, često se preporučuje botoks. Osnova tretmana je botulinski toksin, koji se u malim dozama aplicira u mišiće i smanjuje njihovu prekomernu aktivnost. Efekat botoksa se razvija postepeno tokom nekoliko dana, a pun učinak botoksa se procenjuje posle dve nedelje.
Iako se u govoru često koristi izraz botox, reč je o istoj aktivnoj materiji. Postupak se izvodi tankom iglom, a pacijent može osetiti samo kratko peckanje. Posle tretmana botoksom važno je ne trljati lice, ne raditi intenzivne vežbe i izbegavati naginjanje duže vreme. Kontrola posle tretmana botoksu služi da se proveri da li je potrebna manja dopuna.
Važno je razumeti da botulinski toksin ne popunjava bore koje su posledica gubitka volumena, već opušta mišiće koji ih stvaraju. Zato se botulinskim toksinom najbolje deluje na dinamičke bore, dok se hijaluronskim filerima rešavaju statičke bore i gubitak potpore. Pravilna kombinacija botulinskog toksina i filera daje prirodan odmoran izgled.
Mezoterapija lica, PRP tretman i skin boosteri
Mezoterapija lica je minimalno invazivna metoda kojom se u površinske slojeve kože ubrizgavaju kokteli sa hijaluronom, vitaminima, mineralima, amino-kiselinama i antioksidansima. Svrha mezoterapije lica je dubinska hidratacija, sjaj i poboljšanje tonusa. Serija mezoterapija lica se planira prema stanju kože, a rezultat se postiže postepeno.
PRP tretman koristi sopstvenu plazmu obogaćenu trombocitima. Krv se uzima iz vene, centrifugira i zatim se plazma aplicira u kožu. PRP tretmana se često preporučuje kod ožiljaka, sitnih bora, proširenih pora i opšte iscrpljenosti kože. Prednost PRP tretmana je što se koristi sopstveni biološki materijal, pa je rizik od alergija mali. PRP tretmanom se stimuliše prirodna regeneracija i poboljšava mikrocirkulacija.
Skin boosteri su preparati na bazi hijalurona koji se ne koriste za dodavanje volumena, već za dubinsku hidrataciju. Skin boosterima se koža iznutra obnavlja, postaje elastičnija i dobija zdrav izgled. Za razliku od filera, skin boosteri se ravnomerno raspoređuju u mrežu sitnih uboda. Pojedini skin buster preparati sadrže i peptide, antioksidanse i vitamine.
Zbog svoje prirode, skin boosterima se često daje prednost kod pacijenata koji žele da poboljšaju kvalitet kože bez promene crta lica. Skin bustera ima u različitim formulacijama, a izbor skin boostera zavisi od potreba kože i preporuke lekara.
Stimulatori kolagena, egzozomi i aktivni kiseonik za lice
Dok hijaluron popunjava i hidrira, stimulatori kolagena podstiču kožu da sama stvara sopstvenu potpornu strukturu. Stimulatorom kolagena se ne dobija trenutna punoća, već se tokom nekoliko nedelja i meseci povećava čvrstoća i elastičnost. Stimulatora kolagena ima u različitim formulacijama, a njihova prednost je dugotrajniji efekat.
Efekat stimulatora kolagena se ne procenjuje odmah po ubrizgavanju, nego kasnije. Zato je realno očekivati postepeno poboljšanje tonusa, smanjenje opuštenosti i osveženje konture lica. Stimulatori kolagena se često kombinuju sa drugim regenerativnim metodama.
Egzozomi za lice predstavljaju noviji korak u estetskoj medicini. Reč je o česticama koje prenose signale između ćelija i mogu podstaći regeneraciju. Primena egzozoma za lice obično se izvodi u kombinaciji sa mikroneedlingom ili mezoterapijom. Egzozomima za lice se pomaže oporavak tkiva, smirenje upale i poboljšanje teksture.
Aktivni kiseonik za lice je oksigenativni tretman koji povećava dotok kiseonika u ćelije. Aktivnim kiseonikom za lice se ubrzava metabolizam kože, pojačava prodor seruma i daje svežina. Tretman aktivnog kiseonika za lice može biti prijatan deo pripreme kože za jače procedure. U okviru procedure sa aktivnom kiseoniku za lice često se koriste i hidratantni serumi.
Dermapen, miolift i laserska epilacija
Dermapen je aparat za kontrolisano mikro-iglanje. Postupak se izvodi tako što sitne iglice stvaraju mikrokanale i time podstiču kolagen, a istovremeno omogućavaju bolji prolaz seruma. Dermapenom se tretiraju ožiljci od akni, proširene pore, sitne bore i neujednačena tekstura. Tretman dermapenom može izazvati blago crvenilo koje se povlači za dan ili dva. Posle dermapena potrebno je koristiti umirujuće i hidratantne proizvode.
Miolift je elektrostimulativna metoda kojom se pasivno kontrahuju mišići lica. Mioliftom se jača mišićni tonus, poboljšava cirkulacija i postiže osećaj zategnutosti. Redovnim korišćenjem miolifta može se uticati na blagu opuštenost i umoran izgled. Postupak sa mioliftom nije bolan i ne zahteva period oporavka.
Laserska epilacija je među najtraženijim pratećim uslugama u estetskim ordinacijama. Iako nije direktno povezana s retinoidima, važno je znati da se laserska epilacija ne sme izvoditi na nadraženoj ili opečenoj koži. Pre laserske epilacije se savetuje izbegavanje sunca i jakih pilinga. Tokom laserske epilacije folikul se cilja svetlosnom energijom, a posle laserske epilacije koža se umiruje hladnim oblogama i blagim kremama.
Ako se laserska epilacija planira na licu, obično se retinoidi izostave nekoliko dana pre zahvata kako bi se smanjila osetljivost. U svakom slučaju, o laserskoj epilaciji i retinoidima treba se konsultovati sa stručnjakom. Efekti laserske epilacije su najbolji kada se tretman ponovi u preporučenim intervalima.
Podmlađivanje šaka i nega tela
Lice nije jedina zona koja otkriva godine. Podmlađivanje šaka postaje sve traženije jer se na šakama gubi volumen, vidljivije su vene, fleke i bore. Podmladiti šake moguće je kombinacijom hijaluronskih filera, mezoterapije lica ili PRP tretmana.
Podmlađivanje šaka često podrazumeva i tretman pigmentnih fleka, za šta se koriste laserske ili hemijske metode. Podmlađivanjem šaka se vraća mekoća i glatkoća kože, a rezultat je vidljiv u svakodnevnim situacijama. Za podmlađivanja šaka može se koristiti i stimulator kolagena.
Retinoidi na šakama mogu biti korisni, ali se moraju koristiti uz visoku zaštitu od sunca. Ipak, profesionalno podmlađivanje šaka daje brže i izraženije rezultate kod izraženog gubitka volumena. Redovno nanošenje hidratantnih krema i SPF faktora održava rezultat podmlađivanja šaka.
Fejs lifting i face lifting: nehirurške i hirurške opcije
Kada su promene izraženije, može se razmotriti fejs lifting ili kombinacija nehirurških lift metoda. Termin fejs lifting u širem smislu obuhvata procedure koje podižu i zatežu lice. Savremeni fejs lifting može se izvesti kombinacijom botoksa, filera, dermapena, miolifta i laserskih tretmana.
Face lifting kao hirurški zahvat daje trajnije i dublje rezultate. Kod face liftinga se podižu potporni slojevi lica, uklanja višak kože i vraća mlađa kontura. Odluka o face liftingu donosi se posle detaljnog pregleda i razgovora o očekivanjima. Hirurški face lifting zahteva duži oporavak, ali rešava ono što injekcije i laseri ne mogu.
Postoje i blaže varijante poput fejs-liftinga nitima ili kombinovanih nehirurških protokola. Fejs-lifting se može planirati u privatnoj klinici za plastičnu hirurgiju gde se prvo proceni stepen opuštenosti. Za pacijente koji nisu spremni na operaciju, fejs-lifting nehirurškim metodama može biti dobar prvi korak.
Bez obzira na to da li je reč o faceliftingu hirurški ili kombinovano, retinoidi se obično prekidaju pre zahvata. Posle faceliftinga koža je osetljiva i zahteva posebnu negu. U daljem toku, faceliftingom postignut rezultat se održava zdravim načinom života, hidratacijom i redovnom zaštitom od sunca.
Biološki tretmani i regenerativna medicina
Biološki tretman je širok pojam koji se odnosi na